Opet stižu vijeti o širenju opasnog novog koronavirusa COVID-19. U zemljama regije zabilježeni su smrtni slučajevi i među mladim ljudima

A još uvijek je vrlo daleko - najmanje 6 mjeseci a vjerovatno i više do sigurnog i pouzdanog cjepiva/vakcine za ovaj virus - a još nije pronađena ni dobitna kombinacija lijekova za tretman bolesti COVID-19.

POVEZANO
Bolnica Srbija Infektivno DZMLADI I ZDRAVI OD KORONE UMIRU ZA DVA DANA: Obdukcije preminulih dale užasavajuće rezultate

Zbog toga nije mala bojazan da bi tek drugi udar novog koronavirusa najesen mogao posijati pravi užas.

Kao poređenje opasnosti od 2. vala, navodi se i slučaj pandemije od prije 100 godina, koja je odnijela, po nekim procjenama 100.000.000 ljudskih života.

POVEZANO
Dr. Ivan ĐikićUGLEDNI STRUČNJAK DR. IVAN ĐIKIĆ: "Oprez. Drugi val koronavirusa na jesen bi mogao biti pogubniji!"

Španjolska ili Španska gripa, tj. groznica, bila je pandemija gripe koja je 1918. godine odnijela između 50 i 100 mil. osoba širom svijeta. Uzročnik te gripe bio je podtip ptičje gripe H1N1.

Pandemija je započela u trećem mjesecu 1918. godine i trajala je sve do šestog mjeseca 1920. godine. Obuhvatila je cijeli svijet, od Arktika do najjužnijih krajeva Zemlje. Od "Španjolke" je oboljela otprilike jedna trećina stanovnika planete (između 500 i 600 miliona), a smrtno ih je stradalo između 10% i 20% oboljelih. Ova zaraze se smatra jednom od najvećih katastrofa čovječanstva i može se mjeriti s epidemijom kuge u 16. stoljeću.

POVEZANO
Na magarcuDOĆI ĆE VRIJEME DA BRAT BJEŽI OD BRATA I DJECA OD RODITELJA

Gdje je počela nije sigurno, no prozvana je španjolskom zbog prvih javljanja o njoj s tog područja. Naime, Španija je bila neutralna država u I. svjetskom ratu, pa se tamo o bolesti moglo slobodno pisati, dok su u zaraćenim državama vijesti o bolesti prolazile kroz ratnu cenzuru.

COVID-19 Spanish flu

Dvije medicinske sestre pokazuju kako tretirati oboljele tokom pandemije 1918. godine (Foto: Wikipedia)

Umirale su osobe između 20 - 40 godina starosti, što je neobično za gripu. Virus se je širio vrlo velikom brzinom. Albert Gitchell, vojnik u Fort Rileyu u američkoj saveznoj državi Kansas, 11.03.1918. zabilježen je kao prvi poznati slučaj bolesti, koji je evidentiran kao epidemija upale pluća. Odlaskom na ratišta, američki vojnici i civili prenijeli su pandemiju po cijelom Starom kontinentu.

POVEZANO
Noam Chomsky"KORONA JE OPASNA, ali je SKORO NIŠTA prema 2 prijetnje koje dolaze poslije! Evo šta je u pitanju.."

Prvi val je krenuo u četvrtom mjesecu 1918. godine i bio relativno blag, vrlo sličan tipičnim epidemijama gripe. Najugroženiji su bili bolesni i stariji, dok su se mlađi i zdraviji lako oporavljali. U njemu je umrlo "samo" par miliona ljudi. Dakle, prilično je sličan današnjem COVID-u.

Drugi udar, koji je krenuo u osmom mjesecu 1918., bio je najžešći, dok je treći, koji je krenuo u jesen 1919. godine, bio jači od prvog, ali slabiji od drugog.

POVEZANO
Koronavirus bijelo zastitno odijeloNAJNOVIJA INFORMACIJA: "Virus korona nije došao iz laboratorije, ni sa pijace u Wuhanu, nego..."

Stručnjaci smatraju kako je glavni razlog za veću smrtnost drugog i trećeg talasa bilo to što je uzročnik bolesti, virus A(H1N1), nakon prvog vala evoluirao u smrtonosniji oblik. Pretpostavlja se da se to desilo zbog toga što se virus širio za vrijeme Prvog svjetskog rata. Naime, u normalnim okolnostima civilnog života prirodna selekcija favorizira mutacije virusa prema blažim oblicima. Ljudi koji se jako razbole ostaju kod kuće i uglavnom ne šire bolest, dok blago bolesni nastavljaju s normalnim životom pa blaži soj dobiva više prilike za širenje. U bitkama Prvog svjetskog rata koje su se vodile po rovovima prirodna selekcija bila je obrnuta. Vojnici s blagim simptomima ostajali su tamo gdje su bili, dok su teško bolesni bili prevoženi u prepunim kompozicijama u prepune bolnice, što je omogućilo jače širenje opasnijih mutacija.

(Doznajemo.com/Index/Agencije)