Nema čovjeka koji može gledati u budućnost, ali krv koja kola Vašim venama mogla bi skrivati neke važne podatke o onome kakvo zdravlje možete očekivati u budućnosti, pa čak i vjerovatnoću smrti u idućim godinama?!
Naime, u novoj studiji, istraživači su identifikovali 14 biomarkera u ljudskoj krvi koji su povezani sa različitim uzrocima smrti, i koji bi mogli pomoći doktorima da predvide rizik od fatalnog ishoda kod pacijenata unutar 5 do 10 godina.
- Ukoliko možemo identifikovati osjetljivost starijih ljudi sa ovim krvnim testovima, onda bi idući korak bio anticipirati tu osjetljivost, objašnjava molekularni biolog i istraživač procesa starenja Eline Slagboom iz Univerzitetskog medicinskog centra Leiden (Leiden University Medical Centre) u Holandiji.
Kako sada stvari stoje, predviđanja smrtnosti kod starijih pacijenata postaju razmjerno precizna u posljednjoj godini života pacijenta, zbog količine dostupnih kliničkih podataka o osobi, što pruža poboljšanu sposobnost za procjenu njegovog zdravlja i prognoze u kratkom roku.
DUGOROČNA PREDVIĐANJA. Ali šta je sa dugoročnijim predviđanjima i pokušajima da se «zaviri u pacijentovu budućnost»? Zasad oko toga ne postoji koncenzus unutar naučne zajednice, a Slagboom i njen tim u svojoj studiji objašnjavaju kako ništa od faktora rizika za smrtnost u srednjem dobu života (poput nivoa holesterola ili visokog krvnog pritiska), zapravo ne korespondiraju sa rizikom kad starijih pacijenata u poznoj životnoj dobi.
U pokušaju da «kompletiraju sliku» istraživači su istraživali uzorke krvi od 44.168 osoba sa Starog kontinenta. U pitanju su bili ljudi podijeljeni u 12 grupa, starosti od 18 do čak 109 godina života. Kasnije je 5.512 ljudi umrlo, a analizom podataka koji su sadržavali mjerenja 226 metaboličkih biomarkera, identifikovano je 14 biomerkera povezanih sa smrtnošću.
Da bi utvrdili koliko dobro ovi biomarkeri mogu ukazivati na stvarni rizik od smrti, istraživači su ih analizirali na skupu od preko 7.600 finskih pacijenata koji su proučavani 1997. godine.
KLINIČKO OKRUŽENJE. Od te grupe 1.213 osoba je umrlo u periodu istraživanja, a spomenutih 14 biomarkera su se pokazali preciznim u 83% slučajeva – što je veći procenat nego kada su u pitanju konvencionalne metode,
«Ovi rezultati sugeriraju da se metaboličko profiliranje biomarkera potencijalno može koristiti za usmjeravanje njege pacijenata, ako se dalje potvrdi u relevantnim kliničkim okruženjima», navedeno je.
Ukoliko se validnost ove metode potvrdi, to bi mogla biti «moćna alatka» u rukama zdravstvenih radnika, ali ipak se naglašava da ima još dosta posla prije nego što bi se ova vrsta testa mogla koristiti u kliničkom okruženju.
Izvor: DozaZdravlja.com
